U kakvom svijetu živimo?


„Zašto neki inzistiraju na dokazima da nam nikada u povijesti nije bilo bolje, dok drugi istodobno predviđaju kraj svijeta, demokracije i koječega drugoga?“ 1

Bez obzira na trenutačnu situaciju sa covid-19 virusom i ekonomskim (ne)prilikama uzrokovanim upitnim mjerama s kojim se vlade “bore” protiv istog, nije li u našoj prirodi da razvijamo strah i nelagodu upravo onda, ili baš zbog toga što nam je dobro (očekujući neku novu krizu, problem, recesiju…)?

U ovom članku pokušati ću sažeti dobre i loše strane življenja u 21. stoljeću, a vama ću prepustiti da odlučite kakav je to svijet – bolji ili lošiji?

Trenutačno postoje dvije naracije o svijetu u kojem živimo. Jedna kaže da svijet danas napreduje u svakom pogledu i da je ovo najbolje vrijeme za biti živ!

Prvi put u povijesti zarazne bolesti ubijaju manje ljudi nego starost, glad manje ljudi nego pretilosti i nasilje manje ljudi nego prometne nesreće.2

Ljudi su sve bogatiji i slobodniji3.

Samo u zadnjoj godini (2019.) bogatstvo svijeta povećano je za 2,6%, a u 2018. za 4.6% [slika 1].

slika 1.

Za većinu, pogotovo žitelje Zapada*, život je miran i ugodan4.

*Zapadni svijet (ili često samo Zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja. To su najčešće države Europske unije, SAD, Kanada i Australija. 

Uživamo relativno dugo razdoblja mira i nismo upleteni u veće ratne sukobe [prikaz 1; prikaz 2].

prikaz 1. i 2.

Siromaštvo i dalje postoji, ali je drastično smanjeno u samo zadnjih par desetljeća [prikaz 3].

Danas manje od 9% svjetske populacije živi u uvjetima ekstremnog siromaštva [prikaz 4.], a stotine milijuna ljudi izašlo je ( i dalje izlazi) iz siromaštva i približava se onome što smo nekada zvali srednji sloj.5 

prikaz 3. i 4.

Razvojem inovativnih metoda liječenja i cijepljenjem drastično su smanjene stope smrtnosti u nekim bolestima , dok su druge u potpunosti iskorijenjene [prikaz 5].

blank

prikaz 5.

Napredak u medicini omogućio je da se očekivani životni vijek približi brojci od 70 godina (za cijeli svijet) odnosno 85+ godina (za Zapad)6 [prikaz 6, slika 2].

prikaz 6.; slika 2.

Stope zločina (nasilnih smrti) sve su manje7 [prikaz 7].

Nikada nije bilo sugurnije hodati ulicom noću ili zaputiti se na put (izuzev određenih regija zahvaćenih ratnim/religijskim sukobima).

blank

prikaz 7.

U ranim poljoprivrednim društvima nasilje je bilo uzrok do 15% svih ljudskih smrti. U 20. stoljeću ta je brojka pala na oko 5%, da bi danas nasilne smrti činile samo 1% smrti u cijelom svijetu.8

Za sve one koji misle drugačije (zbog velike zastupljenosti nasilja u medijima) ili onih koji smatraju da je ‘civilizacija izvor svih zala 9 – najveće stope nasilnih smrti zabilježene su upravo u lovačko-skupljačkim društvima, a najmanje u razvijenim demokracijama.10

Munjeviti razvoj tehnologije (ponajviše Interneta) omogućio nam je brzo, jeftino i jednostavno dijeljenje informacija i znanja [slika 3, slika 4].11

slika 3. i 4.

U drugoj polovici 20. stoljeća obrazovanje nikada nije bilo dostupnije12.

Broj nepismenih ljudi sveden je na svega 14.7% svjetske populacije (prema podacima iz 2014.), dok je taj postotak, još ne tako davne 1950. bio nevjerojatnih 64%13 [prikaz 8].

blank

prikaz 8.

Svatko tko ima pristup električnoj energiji (a prema zadnjim podacima svjetske banke, to je 87% svjetske populacije)14 i ima pristup nekom uređaju koji je spojen na Internet ( u 2018. procjenjuje se da ih je oko 23 milijarde)15, jedan je klik daleko od akumuliranog svjetskog znanja; blaga čovjekovih pogrešaka gotovo neograničene količine znanja koje je prije bilo dostupno samo najbogatijim stanovnicima najrazvijenijih dijelova svijeta.

Trenutno, svjetsko se znanje poduplava u prosjeku svakih 12 mjeseci, ovisno o području istraživanja (u nekima je progres brži ili sporiji), a projekcije za skoru budućnost su da će se, razvojem umjetne inteligencije, znanje umnažati svakih 12 sati! 16

Nadalje, razvoj u STEM području* ,odnosno, dijeljenje znanja i suradnja između mnogih industrija i pojedinaca kroz proces globalizacije17, slobodnu trgovinu i prijenos znanja, te drastično smanjenje troškova proizvodnje, omogućilo nam je pristup mnoštvu potrošačkih proizvoda kojima velika većina svjetske populacije nije imala pristup samo generaciju prije nas (pametni telefoni, osobna računala, bankomati, klime, kalkulatori, mikrovalne peći…)18 [slika 5].

*Pojam STEM dolazi iz engleskog jezika, a zapravo je akronim satkan od početnih slova četiriju područja – science, technology, engineering and mathematics (znanost, tehnologija, tehnika, matematika).

Većina aplikacija i servisa koju koristite svakodnevno i bez kojih ne možete zamisliti svakodnevni život, nastali su u zadnjih 20-tak godina – google, ebay, amazon, youtube, itunes, facebook, instagram, uber, airbnb, netflix, paypal, e-banking, gps [slika 6].

slika 5. i 6.

Kao što tvrdi najpoznatiji svjetski optimist Stephen Pinker, suvremeno doba “donijelo je poboljšanja u svakoj niši ljudskog djelovanja.“19

Liberalne demokracije Zapada izronile su iz 20. stoljeća kao najbogatije i najmoćnije države svijeta, jer su, više ili manje uspješno nadvladale mnoge izazove s kojima su bile suočene.

Pobijedile su svoje protivnike (monarhiju, nacizam, komunizam, plansku proizvodnju, hladni rat, bolest, glad, ekonomske krize…) i omogućile svojim građanima prosperitet.

Nikada u povijesti nije bio toliko veliki udio čovječanstva pismen, nikada se nije živjelo dulje, nikada veći udio svjetskog stanovništva nije bio u mogućnosti planirati obiteljski život i biti sigurni da će njihova djeca moći preživjeti.

Zato je Nicholas Kristof, kolumnist New York Timesa napisao: “Zastanimo na trenutak i proslavimo ovaj napredak.”19.1

No sav taj progres i grandiozni uspjeh imao je i svoju cijenu.

Druga naracija kaže da smo uništili zemlju, iscrpili njezine prirodne resurse i da srljamo u nepovratnu moralnu i ekološku propast.

Nagrađivani novinar i autor, Chris Hedges napisao je: “Sada živimo u društvu u kojem liječnici uništavaju zdravlje, odvjetnici pravdu, sveučilišta znanje, vlade slobodu, religija moral, a naše banke gospodarstvo.”

Iako nikada nismo bili povezaniji – ljudi u prosjeku provode gotovo 7 sati na dan “spojeni na mreži”, u “kontaktu s drugima”20 [prikaz 9], sve je više onih koji kažu da se sve češće osjećaju usamljenima, depresivnim i isključenima.21[prikaz 10].

Korištenje antidepresiva u konstantom je rastu [prikaz 11].

prikaz 9., 10. i 11.

Usamljenost je najviše prisutna među mlađom populacijom [slika 7]. Jedna od četiri mlade osobe rođene iza 1999. godine kaže da uopće nema bliskih prijatelja.22

blank

slika 7.

Zato je Alice Kahn ironično rekla: „za popis svih načina na koji tehnologija nije uspjela poboljšati kvalitetu života, molimo pritisnite broj 3.“ , kritizirajući automatizam i nedostatak ljudskog kontakta koji je progres donio, a američki astronom i astrobiolog Carl Sagan upozoravao je da “živimo u društvu koje je iznimno ovisno o znanosti i tehnologiji, no u kojemu jedva da itko zna išta o znanosti i tehnologiji.

Zanimljiv je podatak da takvi problemi (depresija i usamljenost) ne postoje u modernim društvima lovaca i skupljača gdje nema struje, centralnog grijanja ili vodovoda – neke od stvari o kojima potpuno ovisi “sreća” u razvijenijim zemljama – a kamoli internet, mobiteli i socijalne mreže.23

Mnoštvo izbora, paradoksalno povećava nezadovoljstvo pojedinca, paralizirajući ga i povećavajući tjeskobnost, umjesto da ga čini sretnijim, tzv. paradoks izbora.24

Njegov partner u zločinu, strah od propuštanja u naglom je rastu jer smo putem medija i društvenih mreža neprestano bombardirani ponudama, savjetima i reklamama koje u nama stvaraju nove potrebe, želje i pitanja – “Jesam li donio pravu odluku; izabrao pravi proizvod, zanimanje, partnera, put u životu…bi li trebao otići tamo, probati ovo, izabrati nešto drugo?25

Nedokučivi standardi ljepote nametnuti od strane modnih gurua, filmske industrije i profesionalnih fotografa (stvoreni digitalnom manipulacijom slike i videa), uništavaju samopoštovanje i sreću mladih stvarajući društvo narcisoidnih i otuđenih jedinki punih samoprezira, namještenih osmijeha i lažnih virtualnih života, u kojem je svatko od njih taoc marketinških stručnjaka (i sve pametnijih algoritama) koji na sve moguće načine pokušavaju prodati proizvode ili usluge koje morate imati ili koristiti kako bi se smatrali uspješnim i sretnim.26

Heuristika dostupnosti* i preplavljenost interneta s bezbroj neprovjerenih ili lažnih vijesti, uzrokuje velike podjele i polemike u društvu (ljudi će češće kliknuti i podijeliti negativne nego pozitivne vijesti , bez provjere njihove istinitosti, i zato se “negativne i lažne vijesti” brže i lakše šire pa stječemo dojam kako živimo u puno mračnijem i lošijem svijetu nego što on zaista jest.)27

*Heuristika dostupnosti fenomen je pridavanja prevelike važnosti informacijama kojih se možemo brzo prisjetiti. Na primjer, ukoliko ste vidjeli par izvještaja o krađama u vašoj regiji, precijenit ćete vjerojatnost da i vi budete okradeni. Pušači koji nisu poznavali nikoga tko je umro od bolesti izazvane pušenjem podcijenit će zdravstveni rizik pušenja. A ako u vašem susjedstvu žive dvije žene koje su oboljele od raka dojke, pomislit ćete kako je taj karcinom mnogo učestaliji nego što službene statistike pokazuju.

No tu nije kraj zločinima tehnologije.

Uvođenje novih tehnologija u poslovnim procesima, odnosno, napredak u automatizaciji i robotici dovodi do nestanka velikog broja radni mjesta i eksponencijalnog povećanja nezaposlenosti. 

Projekcije McKinsey Global Institute’s su da bi do 2030. automatizacija poslovanja mogla dovesti do gubitka od 400 do 800 milijuna radnih mjesta diljem svijeta.28

Mnogi bi zbog automatizacije mogli doživjeti ne sudbinu kočijaša iz 19. stoljeća – koji su se prebacili na vožnju taksijima – nego konja, koji se postepeno izgurao s tržišta rada (pošto će novi poslovi tražiti vične stručnjake a prekvalifikacija neće biti laka).

Slična retorika za širenje panike koristi se još od vremena prve industrijske revolucije kada su luditi 29 protestirali uništavajući strojeve pod izgovorom da će ih oni zamijeniti.

No, što se često prešućuje ili zaboravlja uzeti u obzir je činjenica da se razvojem novih tehnologija stvaraju i nova radna mjesta.

Američki filozof i pisac s kraja 19. stoljeća, Elbert Hubbard, već je tada primijetio: „Jedan stroj može raditi kao pedeset običnih ljudi. Nijedan stroj ne može odraditi posao jednog izvanrednog čovjeka.“

Očekivanja su da će do 2030. godine 8-9% ponuđenih radnih mjesta biti u poslovima koji do sada nisu postojali. 30  

Južna Koreja i Singapur u Aziji, te Njemačka i Danska u Europi imaju najveći broj robota po 10.000 zaposlenih [slika 8], a njihove stope nezaposlenosti31 su među najmanjima u svijetu [slika 9]. 

slika 8. i 9.

Također, podaci pokazuju da je nezaposlenost na svjetskoj razini u blagom silaznom trendu32 [prikaz 12 i 13].

prikaz 12. i 13. (uzroci korona krize na tržište rada biti će vidljivi tek sljedeće godine)

S druge strane, nejednakost u svijetu raste. Sve je veći jaz između bogatih i siromašnih – srednja klasa nestaje.33

Prema podacima Sussie Global Wealth34, situacija je alarmantna – 0,9%, odnosno, 47 miliona najbogatijih posjeduje 43,9% ( 158,3 trilijuna dolara) ukupnog svjetskog bogatstva [slika 10 i 11.] a 2.153 milijardera na svijetu imaju više bogatstva od 4,6 milijardi ljudi koji čine 60 posto stanovništva planeta!35

slika 10. i 11.

Projekcije svjetske banke36 su da će se do 2050. jaz između bogatih i siromašnih nastaviti povećavati, unatoč galopirajućem rastu i brzoj konvergenciji nerazvijenog dijela svijeta prema razvijenim zemljama Zapada. [prikaz 14].

prikaz 14.

Zato je Eugene Victor Debs, politički aktivist, socijalist i borac za radnička prava, još početkom 20. stoljeća rekao: “Bunim se protiv društva u kojem je moguće da jedan čovjek ne radi apsolutno ništa korisno i zaradi milijune, dok milijuni koji rade po cijele dane jedva mogu osigurati dovoljno za jadno postojanje.

Iako smo ostvarili kolosalne uspjehe u prevenciji smrti i produženju životnog vijeka, mnoge zemlje i dalje nemaju pristup  uređajima, liječnicima i lijekovima kojima se mogu boriti protiv najobičnijih bolesti.

Oko 4 posto djece u svijetu umire prije nego što navrše 5 godina starosti. Taj podatak bio bi strašan da ih 1960. nije umiralo 19%, a 2005. 7%.37 [prikaz 15]

blank

prikaz 15.

Svake godine oko deset milijuna ljudi u siromašnijim zemljama umire od zanemarenih tropskih bolesti koje se vrlo jeftino mogu spriječiti ili liječiti, uključujući malariju, HIV, tuberkulozu i dijareju.37.1

Deseci milijuna više pate od pothranjenosti [prikaz 16] ili parazitskih bolesti koje im uzrokuju manje ili veće fizičke i mentalne smetnje.38

blank

prikaz 16.

Više od 85% smrti nastalih uslijed nefatalnih oboljenja javljaju se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom (južne Azije i sup-saharske Afrike), što predstavlja 40% svih smrti nastalih uslijed bolesti u svijetu.39

Dok u nerazvijenim zemljama ljudi umiru od najobičnije prehlade ili pothranjenosti, razvijeni svijet bori se sa epidemijom gojaznosti, kardiovaskularnim bolestima i rakom, uzrokovane obiljem i lijenošću40 – nezdravom ishranom i sjedilačkim načinom života [prikaz 17].

blank

prikaz 17.

Osim opasnosti od gubitka posla, potpadanja u siromaštvo i razvoja novih smrtonosnih bolesti  (kao da nam to već nije dovoljno briga), svakodnevno nas zastrašuju neizbježnim ekološkim katastrofama, terorističkim napadima i migracijama koji ugrožavaju naš način života.

Godinama slušamo kako će se razina mora podići i potopiti mnoge dijelove svijeta, dovesti do ekstremnih klimatskih nepogoda i izumiranja mnogih životnih vrsta ako, pod hitno, ne smanjimo emisiju CO2 plinova i rast svjetske populacije.41

Na svu sreću, takva i slična apokaliptična predviđanja nisu se ostvarila, no njihovo odsustvo ne umanjuje istinitost uočenog trenda globalnog zatopljenja, gdje se u promatranom periodu od 1850. do 2012. temperatura povećala od 0,65 do 1,06 ° C [prikaz 18].

Daljnje projekcije pokazuju da bi temperatura mogla porasti od 2.6ºC – 4.8ºC do 2100. godine i dovesti do prije spomenutih katastrofa (ako ništa ne poduzmemo).42

blank

prikaz 18.

Trenutno vlada konsenzus među znanstvenicima da je zagrijavanje prvenstveno posljedica ljudskog djelovanja i da svi napori trebaju biti usmjereni ka smanjivanju ekonomske aktivnosti i emisiji štetnih plinova ( iako uzroci ili pospješujući faktori mogu biti i promjena sunčeve aktivnosti, prirodne klimatske oscilacije Zemlje i dr.).43

Ako vas zanima više o ovoj temi pročitajte: Globalno zatopljenje ili globalno zatupljenje? i Zašto održivost nije održiva?

Ujedinjeni narodi nedavno su dali prognozu kako će se populacija Zemlje povećati na 8,5 milijardi do 2030., 9,7 milijardi do 2050. i 11,2 milijarde do 2100., s tim da će gustoća stanovništva biti najveća u zemljama u razvoju.44 [prikaz 19]

blank

prikaz 19.

Ideja prenapučenosti45, i pitanje smanjenja broja stanovništva46 – kako bi se sačuvao svijet za buduća pokoljenja (inače nećemo imati dovoljno resursa ni mjesta za sve te ljude, što će dovesti do masovne gladi, bolesti, migracija, socijalnih nemira i rata između siromašnih i bogatih) svoje korijene vodi od britanskog svećenika Thomasom Malthusom koji je tvrdio da ljudska populacija raste eksponencijalno dok proizvodnja hrane raste linearno.

I danas postoje mnogi zagovornici kontrole stanovništva (s ciljem očuvanja Zemljine biosfere), tzv. neomaltuzijanci, od kojih su široj javnosti možda najpoznatiji Paul R. Ehrlich i Greta Thunberg.47

Svi su oni kao Malthus zaboravili uzeti u obzir razvoj tehnologije i ljudsku ingenioznost, prije donošenja katastrofičnih predviđanja.

Sa trenutnom tehnologijom proizvodimo dovoljno hrane za 10 milijardi ljudi, a predviđanja su da će taj broj, u budućnosti (unatoč klimatskim promjenama i smanjenju obradivih površina), samo rasti razvojem novih tehnologija.48

Kako onda još uvijek postoje ljudi koji umiru od izgladnjelosti?

Zato što se 30-40% proizvedene hrane baca (u razvijenim zemljama) ili propadne zbog lošeg pakovanja,uvjeta čuvanja ili u transportu (u nerazvijenim zemljama).49

Deforestacija uslijed širenja ljudske aktivnosti (stvaranja prostora za nove usjeve, gradove, eksploataciju drvene građe) predstavlja se kao nepovratno uništavanje Zemlje, iako se globalna površina zelenila povećala za 5% od početka 2000-ih* – što je područje ekvivalentno svim amazonskim prašumama.50

*Kina i Indija su predvodnice pošumljavanja u svijetu.

Terorizam je još jedna “babaroga” s kojom se straše ljudi. Predstavlja se kao vrlo ozbiljan sigurnosni problem sa kojim se svijet bori u 21. stoljeća, iako svake godine stotinu puta više ljudi umire u prometnim nesrećama, od “šećera” ili onečišćenja.*

*Od 11. rujna 2001. teroristi su svake godine ubili oko 50 ljudi u Europskoj uniji, oko 10 u SAD-u, sedam u Kini i do 25.000 u cijelom svijetu (uglavnom Iraku, Afganistanu, Pakistanu, Nigeriji i Siriji). U usporedbi s time, u prometnim nesrećama svake godine živote izgubi oko 80.000 Europljana, 40.000 Amerikanaca, 270.000 Kineza…ukupno 1,25 milijuna ljudi u cijelom svijetu. Dijabetes i visoke razine šećera u krvi ubiju do 3,5 milijuna ljudi na godinu, dok onečišćenje zraka ubije oko sedam milijuna ljudi.51

Migracije uslijed rata, elementarnih nepogoda ili ekonomski razloga bile su “žiži javnosti” sve do prije covid-19 krize.

Prema podacima UN High Commissioner for Refugees od 2019. godine 70,8 milijuna pojedinaca prisilno je raseljeno širom svijeta zbog progona, sukoba, nasilja ili kršenja ljudskih prava.52

EU je, uz SAD, jedna od najpopularnijih destinacija mnogih imigranta zbog izdašnih socijalnih davanja i pomoći koju pruža kako bi iste privukla.

Zemlje EU takvu politku vode zbog negativnog nataliteta, sve starijeg stanovništva i nedostatka radne snage (za niže plaćene poslove). 53

Mnogi su upravo zato zabrinuti za etničko-kulturnu promjenu strukture stanovništva – muslimanski udio u populaciji moga bi postati većinski, ako se ovakav trend nastavi u idućih 50 do 100 godina.54

U SAD-u situacija je malo drugačija i tamo najveći problem predstavljaju ilegalni imigranti.55

Svi gore navedeni izazovi doveli su do tzv. krize demokracije i rasta nepovjerenja građana u mogućnosti njihovih vlada da se nose sa sve kompleksnijim problemima u sve povezanijem svijetu.56

Samo od 2007. do 2014. u svim zemljama OECD-a povjerenje u nacionalne vlade u prosjeku je opalo za 3,4 p.p. s 45,2% na 41,8% [prikaz 13].

prikaz 13.

Prikaz 20.

Demokracija je postala tiranija većine57 , odnosno, vladavina manjine u kojoj se građani sve više NE osjećaju zastupljenima onima koji vladaju.

Korporacije postaju toliko velike i moćne da njihovi godišnji prihodi premašuju BDP* cijelih država. Trenutno najvrijednija kompanija na svijetu – Apple vrijedi nevjerojatnih 2 bilijuna dolara i time je prešišala ekonomije Rusije (1.7 bilijuna $) i Kanade (1.73 bilijuna $).58

*Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.

Njihova moć je tolika da svojim utjecajem i novcima stvaraju zakonske regulative, politička zbivanja i mijenjaju živote milijuna ljudi na načine koji njima omogućavaju maksimizaciju profita, malo se obazirući na negativne posljedice takvog djelovanja (zagađenje okoliša, potrebe radnika, društva…).

Novi životni stilovi koji se ogledaju u veličanju individualizma i materijalizma / konzumerizma tjeraju ljude u bjesnomučnu utruku za novcem, slavom i moći, odvajajući ih od obitelji, drugih i samih sebe (Povezani članak: Smrt obitelji, sloboda pojedincu!).

Sve je manje vjernika (onih koji na tjednoj bazi prakticiraju svoju vjeru) i onih koji kažu da im je religija bitna stavka u životu [slika 15 i 16].59

Preporučam vam izvanredan članak: ROĐENJE BOGOVA I NASTANAK RELIGIJE za više informacija o ovoj temi.

slika 12. i 13.

Jeftini populizam* je u porastu60 a korupcija je i dalje veliki problem u mnogim zemljama (jedna od četiri anketirane osobe diljem svijeta je u zadnjih 12 mjeseci bila prisiljena dati mito kako bi dobila pristup određenoj usluzi u javnom sektoru).61  

*Populizam (iz latinskog: populus = narod) označava način politike koji prikazuje borbu između čestitih ‘običnih’ masa i zlobne ili korumpirane elite – i inzistirati na tome da opća volja ljudi uvijek mora pobijediti. Apelira na instinkte i nudi jednostavna rješenja pri čemu se aspekti praktične izvedivosti uveliko zanemaruju. Blaćenje političkih protivnika, stanja u državi i kritike bez konstruktivnih elemenata su također neki od elemenata klasičnog populizma.

Na većinu, ako ne i sve probleme62 s kojima se susrećemo u modernim demokracijama, upozorio nas je još davno, antički filozof i mislioc Sokrat (njemu se pripisuje da je, prije 2.500 godina, negdje na atenskom trgu, izgovorio ove riječi):

Demokracija će platiti zato što će pokušati ugoditi svima.

Siromašni će htjeti imetak bogatih, a demokracija će im to dati.

Mladi će htjeti biti uvažavani kao stari, žene će htjeti biti kao muškarci, stranci će htjeti prava starosjedilaca, a demokracija će im to dati.

Lopovi i prevaranti htjeti će važne državne funkcije, a demokracija će im to dati.

A kad lopovi i prevaranti konačno demokratski preuzmu vlast, jer kriminalci i zločinci teže za moći, nastati će gora tiranija nego u vrijeme bilo koje monarhije ili oligarhije.

Sve ono što demokraciju i kapitalizam čini trenutno najboljim sustavom društvenog-političkog uređenja (privatno vlasništvo, slobodno tržište, sloboda djelovanja, osobne slobode i pravo glasa), ujedno je i njezin najveći nedostatak.

Demokracije su impulzivne, one postupaju kratkoročno i kratkovidno… Demokratska politika i dalje je djetinjasta i zlonamjerna kao što je oduvijek bila… i dalje radimo iste greške… Demokracije se spotiču i šepaju kroz krize. A upravo je to šepanje i spoticanje prednost demokracije pred autokratskim rivalima. Demokracije bolje preživljavaju krize od suparnika, jer su sposobnije za prilagodbe.” – zaključuje Steven Runciman.63

Nije savršena, ali je najbolje što trenutno imamo.

Zato je Winston Churchill, ne tako davnog 11. studenog 1947., rekao: “Mnogi oblici vladavine bili su isprobani, i mnogi drugi će biti isprobani u ovom svijetu grijeha i jada. Nitko se ne pretvara da je demokracija savršena ili svemoguća. Doista , rečeno je da je demokracija najgori oblik vladavine, osim svih onih drugih oblika koji su s vremena na vrijeme isprobani.”

Njezine slabosti su se u dosadašnjim kriznim trenucima pokazale kao njezine najveće snage.64

Socijalistički režimi pak, idealni u teoriji, u praksi su se pokazali kao svoje čiste suprotnosti.65

Zato je Winston Churchill rekao: “Najveći porok kapitalizma je nejednaka razmjena blagoslova; a inherentna vrlina socijalizma je jednaka razmjena jada.”

Kakve nas sve nove krize i izazovi u budućnosti očekuju i hoćemo li uspjeti odgovoriti na njih?

To su već pitanja za neki drugi članak.

Cilj ovog članka bio je dati sažeti prikaz prednosti i nedostataka života u 21. stoljeću koji je teško naći na jednom mjestu,u nekoj od mnoštva knjiga i studija koje su napisane na svaku od gore spomenutih tema.

Za više informacija o temi ili temama koje su vam zanimljive predlaževm vam da pogledate izvore i pročitate priložene članke i istraživanja.

Sada kada imate malo više informacija o svijetu u kojemu živite, svoje poznavanje istog možete provjerite u ovom kratkom, zabavnom i iznenađujuće poučnom kvizu.66

Bilješke:


  1. Steven Runciman, Zamka povjerenja 2013.

2. 21 lekcija za 21 stoljeće, Yuval Noah Harari, 2018, Fokus komunikacije, str. 31

3. BDP per capita i stupanj ekonomske slobode pokazuje da su zemlje Zapada najrazvijenije: https://howmuch.net/articles/economic-freedom-gdp-per-capita;

4.. Najsigurnije zemlje na svijetu: http://visionofhumanity.org/indexes/global-peace-index/

5. Prije 200 godina 94% svjetske populacije živjelo je u ekstremnom siromaštvu (s prihodima ispod 1.90 dolara dnevno prilagođeno kupovnoj moći). U 1990. taj je udio smanjen na 34,8 posto, a u 2015. na samo 9,6 posto. (izvor: worldbank.org)

6. Očekivani životni vijek: Population Projections Revisited: Moving beyond convenient assumptions on fertility; by Mercedes Ayuso, Jorge Miguel Bravo and Robert Holzmann: https://www.researchgate.net/publication/275959241_Population_Projections_Revisited_Moving_beyond_convenient_assumptions_on_fertility_mortality_and_migration_Part_1_Revisiting_the_Projection_Assumptions_on_Demographic_Drivers_by_International_Organiza

7. Živite u jednom od najsigurnijih razdoblja ljudske povijesti: Stope ubojstava u svijetu; Stopa nasilnog kriminala; Stope ubojstava u Europi (od 13 do 21. stoljeća); stope samoubojstva (uglavnom) u padu: https://ourworldindata.org/suicide

8. 21 lekcija za 21 stoljeće, Yuval Noah Harari, 2018, Fokus komunikacije, str. 183

9. Jedna od temeljnih pretpostavki Jean Jacques Rousseau bila je da je čovječanstvo po prirodi “dobro”, ali da ga društva (civilizacija) čini lošim: https://plato.stanford.edu/entries/rousseau/

10. Journal of Human Evolution 52 (2007) 443 -454; Kim Hill*, A.M. Hurtado, R.S. Walker: High adult mortality among Hiwi hunter-gatherers: Implications for human evolution

11. Što se dogodi na internetu u 60 sekundi?

12. Mogućnosti obrazovanja na internetu: https://thenextweb.com/insider/2011/05/14/how-the-internet-is-revolutionizing-education/

13. Global rise of education, by Max Roser and Esteban Ortiz-Ospina: https://ourworldindata.org/global-rise-of-education

14. Pristup električnoj energiji: https://data.worldbank.org/indicator/EG.ELC.ACCS.ZS?end=2016&start=1990&type=shaded&view=chart

15. Broj uređaja spojenih na Internet: https://www.statista.com/statistics/471264/iot-number-of-connected-devices-worldwide/

16. Buckminster Fuller izmislio je “Krivulju udvostručenja znanja”kojom se mjeri vrijeme poduplavanja znanja: https://www.industrytap.com/knowledge-doubling-every-12-months-soon-to-be-every-12-hours/3950

17. Globalizacija kao pokretač svijeta: https://ecipe.org/publications/the-economic-benefits-of-globalization-for-business-and-consumers/

18. Gotovo sve što koristite u svojoj kući i na poslu izmišljeno je u zadnjih 50 godina: CES 50 years

19. Steven Pinker, Prosvjetiteljstvo danas, 2018.

19.1 Zašto je ovo najbolje vrijeme za biti živ? https://www.nytimes.com/2019/01/05/opinion/sunday/2018-progress-poverty-health.html

20. Svake godine vrijeme provedeno online raste, kao i broj korisnika interneta i socijalnih mreža: https://wearesocial.com/blog/2018/01/global-digital-report-2018

21. Usamljenost u porastu: https://www.economist.com/international/2018/09/01/loneliness-is-a-serious-public-health-problem

22. Pandemija usamljenosti: https://pukotine.hr/item/pandemija-usamljenosti?fbclid=IwAR1MempaQsIutJ46mHqsdUtyLlHMbEWRrBQHbRxcKWak2xr6ayvdY-D0GAs

23. Depresija je bolest bogatih i razvijenih nacija: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3330161/

24. Paradoks izbora: https://en.wikipedia.org/wiki/The_Paradox_of_Choice

25. Strah od propuštanja označava tjeskoban osjećaj koji se javlja kada mislimo da propuštamo nešto zanimljivo što se upravo u tom trenutku događa negdje drugdje.

26. Lažni standardi ljepote u medijima i na društvenim mrežama: https://www.pulse.ng/lifestyle/beauty-health/the-dark-side-of-social-media-how-unrealistic-beauty-standards-are-causing-identity/hv4tffb

27. Pandemija fake news-a: https://advances.sciencemag.org/content/6/14/eaay3539?intcmp=trendmd-adv

28. JOBS LOST, JOBS GAINED: WORKFORCE TRANSITIONS IN A TIME OF AUTOMATION, grupa autora, 2017. https://www.mckinsey.com/featured-insights/future-of-work/jobs-lost-jobs-gained-what-the-future-of-work-will-mean-for-jobs-skills-and-wages

29. Ludizam ili ludistički pokret nastao je u Engleskoj tokom 19. stoljeća i ime je dobilo po vođi Nedu Luddu. Luditi su strojeve smatrali krivcima za masovnu nezaposlenost koja je nastajala za i nakon prve industrijske revolucije. Masovno su se borili protiv kapitalističkih poduzetnika tako da su od 1811. do 1816. uništavali strojeve, rušili tvorničke zgrade i potpaljivali skladišta.  S vremenom je radnička klasa shvatila da uzrok njenog bijednog položaja nije u strojevima, već u njihovoj kapitalističkoj primjeni, pa stoga svoju aktivnost usmjeruju u pravcu borbe protiv kapitalističkih društvenih odnosa. Danas se „luditska zabluda“ koristi za opis svih onih koji se protive industrijalizaciji, automatizaciji, kompjuterizaciji ili novim tehnologijama općenito, pod pretpostavkom da ona generira nezaposlenost.

30. Technology and people: The great job-creating machine: https://www2.deloitte.com/content/dam/Deloitte/uk/Documents/finance/deloitte-uk-technology-and-people.pdf

31. Stope nezaposlenosti u svijetu: http://factsmaps.com/countries-with-the-highest-and-lowest-unemployment-rates/

32. Nezaposlenost je uglavnom u padu: https://www.aljazeera.com/indepth/interactive/2017/05/170501090544173.html; dok je proizvodnja i prodaja robota u porastu: https://www.logisticsmgmt.com/article/ifr_global_industrial_robot_sales_doubled_over_the_past_five_years

33. Rast nejednakosti između bogatih i siromašnih; nestanak srednje klase: https://wir2018.wid.world/part-5.html ; http://nymag.com/intelligencer/2017/12/inequality-is-rising-globally-and-soaring-in-the-u-s.html  

34. Raspodjela svjetskog bogatstva: https://www.credit-suisse.com/about-us-news/en/articles/media-releases/global-wealth-report-2019–global-wealth-rises-by-2-6–driven-by-201910.html

35. Najbogatiji ljudi svijeta: https://www.oxfam.org/en/press-releases/worlds-billionaires-have-more-wealth-46-billion-people

36. Od 1980. godine, u Sjevernoj Americi i Aziji, porasla je nejednakost dohotka, umjereno porasla u Europi i stabilizirala se na izuzetno visokoj razini na Bliskom Istoku, subsaharskoj Africi i Brazilu. (World inequality lab: https://wir2018.wid.world/part-2.html )

37. Smrtnost pri rođenju: https://ourworldindata.org/child-mortality#estimates-for-child-mortality-over-the-last-two-centuries

37.1 Global Burden of Disease and Risk Factors by Alan D. Lopez, Colin D. Mathers, Majid Ezzati, Dean T. Jamison, and Christopher J. L. Murray, The World Bank, 2006: https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/7039/364010PAPER0Gl101OFFICIAL0USE0ONLY1.pdf?sequence=1

38. Svjetski indeks gladi: https://www.globalhungerindex.org/ranking.html

39. Od čega sve umiru ljudi: https://www.slideshare.net/GeoSaSI/making-visible-global-injustice-in-health-mapping-the-causes-of-57-million-deaths

40. Gojaznost – loša prehrana i pušenje ubija najviše ljudi u razvijenim zemljama: https://www.thelancet.com/pdfs/journals/lancet/PIIS0140-6736(17)32465-0.pdf

41.Stvarna predviđanja vezana za globalno zatopljenje: https://www.forbes.com/sites/michaelshellenberger/2019/11/25/why-everything-they-say-about-climate-change-is-wrong/?sh=7b8671512d6a

42. Povećanje temperature globalno: https://80000hours.org/problem-profiles/climate-change/#fn-ref-3

43. O globalnom zatopljenju: https://hr.wikipedia.org/wiki/Globalno_zatopljenje

44. Predviđanja rasta stanovništva: https://www.un.org/development/desa/publications/world-population-prospects-2019-highlights.html

45. Prenapućenost i nezine posljedice: https://www.liebertpub.com/doi/10.1089/eco.2018.0068

46. Globalna depopulacija: https://www.pop.org/the-facts-of-global-depopulation/

47. Problem prenapućenosti: https://en.wikipedia.org/wiki/Human_overpopulation

48. Journal of Sustainable Agriculture; We Already Grow Enough Food for 10Billion People … and Still Can’t EndHunger; Eric Holt-Giménez: https://www.researchgate.net/publication/241746569_We_Already_Grow_Enough_Food_for_10_Billion_People_and_Still_Can’t_End_Hunger

49. Food Security: The Challenge of Feeding 9 Billion People DOI: 10.1126/science.1185383 , 812 (2010); Charles J. Godfray: https://www.researchgate.net/publication/41173771_Food_Security_The_Challenge_of_Feeding_9_Billion_People

50. Kina i Indija vode u zelenilu svijeta kroz upravljanje korištenjem zemljišta: https://www.nature.com/articles/s41893-019-0220-7

51. 21 lekcija za 21 stoljeće, Yuval Noah Harari, 2018, Fokus komunikacije, str. 171

52. Migrantska kriza: https://en.wikipedia.org/wiki/Refugee_crisis

53. The future of migration in the EU: https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/bitstream/JRC111774/kjnd29060enn.pdf

54. Koje zemlje u EU će imati većinsko muslimansko stanovništvo: https://www.emerald.com/insight/content/doi/10.1108/PRR-12-2018-0034/full/html

55. Ilegalni imigranti u SAD-u: https://en.wikipedia.org/wiki/Illegal_immigration_to_the_United_States

56. Kriza demokracije: https://www.philosophytalk.org/shows/democracy-crisis

57. John Sturat Mill, O slobodi, 1859.( https://en.wikipedia.org/wiki/Tyranny_of_the_majority)

58. Korporacije bogatije od cijelih zemalja: https://www.lovemoney.com/gallerylist/51573/companies-richer-than-entire-countries

59. Indeks religioznosti: https://www.pewforum.org/2018/06/13/how-religious-commitment-varies-by-country-among-people-of-all-ages/

60. Populizam u porastu: https://www.theguardian.com/membership/2019/jun/22/populism-new-exploring-rise-paul-lewis

61. Indeks korupcije u svijetu: https://www.transparency.org/en/gcb#

62. 10 problema modernih demokracija: https://listverse.com/2015/07/28/10-problems-with-modern-democracies-and-their-institutions/

63. Steven Runciman, Zamka povjerenja 2013.

64. https://www.bartleby.com/essay/Why-Democracy-is-the-Best-Form-of-F3JBPRPYTJ

65. Socijalizam u 21. stoljeću: https://en.wikipedia.org/wiki/Socialism_of_the_21st_century

66. Iz knjige Hansa Roslinga: Factfulness: Deset razloga zašto krivo razmišljamo o svijetu i zašto su stvari bolje negoli mislimo

Ocijenite članak:

Prosječna ocjena 5 / 5. Broj glasova: 1

Za sada nema glasova! Budite prvi koji će ocijeniti ovaj post.

Podjeli: