PERFEKCIONIZAM: Kada Dobro Nije Dovoljno Dobro!

Ah, perfekcionizam – ta čudesna osobina koja nas tjera da sve radimo savršeno, a pritom nas i dovodi do ruba ludila. U ovom članku ćemo se pozabaviti pitanjem što je perfekcionizam, kako nastaje, koje su njegove dobre i loše strane, te koje vrste perfekcionista postoje.

Što je perfekcionizam?

Perfekcionizam je osobina ili tendencija da se teži ka savršenstvu u svemu što se radi. To uključuje postavljanje vrlo visokih standarda i očekivanja, često nerealnih, za sebe i za druge. Perfekcionisti teže besprijekornosti i izbjegavanju pogrešaka, vjerujući da su njihove vrijednosti i uspjeh mjerene koliko su blizu savršenstvu.

Kako nastaje perfekcionizam?

Perfekcionizam se obično razvija kao rezultat kombinacije genetskih, psiholoških i socijalnih faktora.

Genetski i biološki čimbenici

1. Genetika: Istraživanja su pokazala da perfekcionizam može imati genetsku komponentu. Neki ljudi mogu biti skloniji perfekcionizmu zbog nasljednih osobina koje utječu na njihovu osobnost i ponašanje.
2. Neurobiologija: Funkcioniranje mozga i neurotransmitera može također igrati ulogu. Neki ljudi imaju neurobiološke karakteristike koje ih čine osjetljivijima na tjeskobu i potrebu za kontrolom, što može pridonijeti perfekcionizmu.

Psihološki čimbenici

1. Rani razvoj i odgoj: Djeca koja odrastaju u obiteljima gdje se postavljaju visoki standardi i gdje se naglašava važnost postizanja visokih rezultata mogu razviti perfekcionističke tendencije. Roditelji koji ne prihvaćaju pogreške i očekuju savršenstvo mogu nesvjesno poticati perfekcionizam kod djece.
2. Pohvale i kritike: Djeca koja su često hvaljena za savršene rezultate, ali kritizirana za najmanje pogreške, mogu razviti vjerovanje da je njihova vrijednost vezana uz postizanje savršenstva. Takav obrazac može nastaviti utjecati na njihovo ponašanje i u odrasloj dobi.

Socijalni čimbenici

1. Kulturni utjecaji: Kultura koja visoko cijeni uspjeh, postignuća i savršenstvo može poticati perfekcionizam. Društveni mediji dodatno pojačavaju ovaj pritisak prikazivanjem nerealnih i idealiziranih slika života i postignuća.
2. Obrazovni sustav: Sustavi koji naglašavaju natjecanje i ocjenjivanje mogu također pridonijeti razvoju perfekcionizma. Učenici koji osjećaju da moraju stalno postići najbolje ocjene kako bi bili vrijedni mogu razviti perfekcionističke sklonosti.
3. Profesionalno okruženje: Na radnom mjestu, očekivanja visokih performansi i strah od neuspjeha mogu potaknuti perfekcionizam. Osobe koje rade u vrlo kompetitivnim industrijama ili pod strogim nadzorom često osjećaju pritisak da budu savršeni.

Sve to zajedno može dovesti do razvoja perfekcionističkih tendencija. Osoba može biti genetski predisponirana za anksioznost, odrastati u obitelji koja naglašava važnost postignuća, te biti izložena kulturnim i socijalnim pritiscima koji cijene savršenstvo (danas pogotovo na društvenim mrežama koje nam serviraju lažne slike savršenih života).

Dobre strane perfekcionizma

1. Visoki standardi: Perfekcionisti često imaju visoke standarde, što znači da obično daju svoj maksimum u svemu što rade. Ako vam treba netko tko će posložiti Excel tablicu bez greške, zovite perfekcionista.
2. Pouzdanost: Zbog svojih visokih standarda, perfekcionisti su često vrlo pouzdani. Ako su obećali da će nešto napraviti, napravit će to – i vjerojatno će to napraviti kako treba.
3. Postizanje ciljeva: Perfekcionisti su često vrlo uspješni jer su motivirani da postignu svoje ciljeve i ne staju dok ih ne ostvare. Koliko god znaju biti naporni nekada, nije ih loše imati za prijatelje.

Loše strane perfekcionizma

1. Stres i anksioznost: Konstantna težnja ka savršenstvu može biti vrlo stresna. Perfekcionisti se često brinu o svakoj sitnici, što može dovesti do anksioznosti i iscrpljenosti. Sjećate se onog osjećaja kada se probudite usred noći jer ste zaboravili staviti točku na kraju rečenice u e-mailu? To je perfekcionizam na djelu.
2. Prokrastinacija: Vjerovali ili ne, perfekcionisti su skloni prokrastinaciji. Strah od neuspjeha može ih toliko paralizirati da odgađaju zadatke do posljednjeg trenutka. Jer, zašto početi nešto što možda neće biti savršeno?
3. Nezadovoljstvo: Perfekcionisti su rijetko zadovoljni svojim postignućima. Čak i kada postignu nešto nevjerojatno, uvijek će pronaći malu grešku koja ih nervira. Kao kada se divite prekrasnom kolaču koji ste ispekli, ali ne možete prestati misliti o toj jednoj mrvici čokolade koja nije na svom mjestu.

Vrste perfekcionista

Nisu svi perfekcionisti isti. Neki očekuju savršenstvo samo od sebe i usmjereni su na izvrsnost, drugi to rade kako bi dobili pohvale ili izbjegli kritike drugih, dok su neki perfekcionisti samo u zahtijevanju savršenstva svih oko sebe (a za sebe imaju neka druga pravila).

Bez obzira kako ispoljavali svoju sklonost, većinu perfekcionista možemo prepoznati po nekoj od sljedećih obrazaca ponašanja:

1. Klasični perfekcionist: Fokusira se na savršeno izvršavanje zadataka. Čak i najmanja pogreška može dovesti do osjećaja neuspjeha i srama. Ako ste ikad pomislili da je vaš život završio jer ste napisali “ije” umjesto “je” u emailu, čestitamo, vi ste “klasični perfekcionist”!
2. Stručnjak: mora uvijek znati sve o svemu. Svaka praznina u znanju izaziva sram. Ako se osjećate neugodno jer ne znate sve detalje o kvantnoj fizici, najnovijim trendovima u umjetnoj inteligenciji i svakog morate ispravljati, vi ste “stručnjak”.
3. Solist: nikad ne želi tražiti pomoć. Želi sve raditi samostalno (čak i kad ne bi trebao). Potreba za pomoći osjeća se kao vlastiti neuspjeh. Ako ste ikada pokušali sami sastaviti IKEA ormar bez čitanja uputa i završili s dodatnim vijcima, vi ste “solist”.
4. Prirodni genijalac: želi da sve izgleda lako i bez napora. Svaki trud znači nedostatak savršenstva i izaziva sram. Ako se pravite da vam je sve jednostavno dok u sebi vrištite, vi ste “prirodni genijalac”. Samo zapamtite, čak ni Einstein nije sve od prve napravio kako treba.
5. Superčovjek: želi izvrsno obavljati sve uloge – biti menadžer, roditelj, partner, prijatelj, volonter. Ako ste ikada pokušali u isto vrijeme voditi sastanak, pisati projekt, spremati večeru i pomagati djetetu s domaćom zadaćom, vi ste “superčovjek”. (Bonus bodovi ako vam nije izgorjela hrana.)

Zaključak

Perfekcionizam može biti i blagoslov i prokletstvo. S jedne strane, može nas motivirati da postignemo velike stvari, ali s druge strane, može nas dovesti do ludila (i sve one oko nas).

Važno je pronaći ravnotežu – truditi se biti najbolji što možemo, ali i prihvatiti da savršenstvo nije uvijek moguće. Na kraju krajeva, čak i kula u Pisi stoji nakrivljena, a ipak je jedno od najpoznatijih svjetskih građevina upravo zbog te nesavršenosti.

Sljedeći put kada budete pokušavali sve napraviti savršeno, sjetite se da je ponekad dovoljno dobro – zaista dovoljno.

Želite unaprijediti svoj život, pokrenuti se i shvatiti što želite? Dogovorite besplatni termin savjetovanja putem sljedećeg linka: