SLOBODNA VOLJA: Mit ili stvarnost?
Stara indijanska poslovica kaže: “Ljudi se ne mijenjaju, samo postaju ono što zapravo jesu.“
Ova poslovica nameće pitanje koliko slobode zaista ima u našim mislima i djelima kada su ona uvjetovana faktorima poput okruženja, kulture i odgoja.
Utjecaj iskustava na našu percepciju
Naša rana iskustva imaju moć da oblikuju našu percepciju svijeta i stvore temeljne obrasce mišljenja koje nesvjesno prihvaćamo. Prije nego što smo sposobni svjesno birati ili razumjeti sebe i svoje želje, ta iskustva utječu na naše vrijednosti i uvjerenja, stvarajući naš model stvarnosti.
Iako u stvarnosti postoji bezbroj mogućnosti, naša percepcija realnosti često sadrži i dopušta samo nekoliko mogućnosti.
Teoretski imamo mogućnost izabrati “bilo što”, ali u praksi gotovo uvijek biramo “jedno te isto”.
Slobodna volja i mogućnost izbora, iz tog gledišta, ne predstavljaju ništa više nego skučeni izbor unaprijed definiranih izbora koji se rijetko mijenjaju čak i uz prisustvo novih informacija, jer se sve i dalje obrađuje kroz isti model koji svaku novu informaciju tumači tako da se uklopi u već postojeći svjetonazor. [Povezani članak: U POTRAZI ZA ISTINOM?]
Determinizam i slobodna volja
Može li se donijeti bilo kakav zaključak ili odluka koja nije u skladu s zakonitostima tog unaprijed definiranog modela?
Determinizam tvrdi upravo to, da je sve što činimo rezultat prethodnih uzroka i uvjeta, i da su naši izbori samo privid.
S druge strane, pobornici slobodne volje ističu da imamo sposobnost izabrati svoje misli i djela, i da smo mi kreatori vlastite sudbine.
Ova dva koncepta već stoljećima izazivaju rasprave unutar filozofije i psihologije.
Nietzscheov pogled na slobodnu volju
Friedrich Nietzsche, njemački filozof, isticao je da “ono što zovemo ‘slobodnom voljom’ zapravo samo izraz naše nesvjesne prirode, duboko ukorijenjenih želja i instinkta“. Prema njemu, naše odluke i izbori često su rezultat unutarnjih impulsa i nepredvidivih sila koje nas kontroliraju.
Marxova perspektiva o ograničenjima
Slično tome, Karl Marx, poznati filozof i sociolog, tvrdio je da je “ljudska svijest uvjetovana društvenim uvjetima i ekonomskim odnosima te da su naši izbori samo refleksija tih uvjeta”. Prema Marxu, naša sloboda i izbori su ograničeni materijalnim uvjetima u kojima živimo, a naša volja podložna je društvenim strukturama i ideologijama.
Freudova teorija nesvjesnog uma
U području psihologije, Sigmund Freud je bio poznat po teoriji nesvjesnog uma i determinizmu. Prema Freudu, naše misli, želje i postupci nisu potpuno pod našom kontrolom, već su oblikovani nesvjesnim procesima i unutarnjim sukobima. On je rekao: “Slobodna volja je iluzija. Nesvjesni um ima veći utjecaj na naše postupke nego što to možemo shvatiti”.
Pogledi zagovornika slobodne volje
Međutim, postoji i suprotno gledište koje promiče ideju slobodne volje. William James, američki filozof i psiholog, zagovarao je teoriju da je “svaka osoba slobodna da izabere svoje misli i djela, i da je slobodna volja ključni faktor u oblikovanju naše stvarnosti”. Prema Jamesu, unatoč utjecaju okoline i nesvjesnih procesa, imamo sposobnost izbora i odlučivanja, te smo odgovorni za vlastite postupke.
Jean-Paul Sartre, francuski filozof i jedan od najpoznatijih egzistencijalističkih mislilaca 20. stoljeća, također je bio zagovornik slobodne volje.
Sartre je tvrdio da smo mi sami odgovorni za svoje postupke i da smo slobodni izabrati svoje djelovanje, bez obzira na vanjske okolnosti. Prema njegovom gledištu, naša sloboda volje proizlazi iz naše svjesnosti i svjesnog izbora koji činimo.
Sartreov koncept slobode volje usko je povezan s idejom egzistencijalne tjeskobe. On je vjerovao da je svjesnost o našoj slobodi praćena osjećajem tjeskobe jer prepoznajemo da nema unaprijed određenih odgovora ili smjernica, te da se moramo suočiti s neizvjesnošću i donositi odluke u skladu s našim vlastitim uvjerenjima i vrijednostima.
Postoji li slobodna volja?
Ova debata između determinizma i slobodne volje neizbježno nas dovodi do pitanja: Možemo li zaista djelovati slobodno unatoč uvjetovanostima koje nas okružuju?
Vuče li nas neka nevidljiva sila uvijek natrag na utabani put svaki put kada pokušamo izići iz svoje “uloge”?
Ostajemo li isti lik, u istoj priči, netaknut i nepromijenjen unutar granica koje su definirane našim modelom stvarnosti?
Ili postoji mogućnost da se oslobodimo ograničenja koja su nam nametnuta, da se transformiramo i postanemo netko drugi? [Povezani članak: ČOVJEK MASE – Breme Slobode]
Smatram da možemo, i da kroz introspekciju i upoznavanje sebe, možemo postati svjesni svojih temeljnih uvjerenja i početi djelovati u skladu s vlastitim vrijednostima i ciljevima.
Upravo sposobnost svjesnog djelovanja i odabira može biti ključ za razumijevanje i usmjeravanje našeg života, čak i unutar ograničenja koja nam postavljaju naši modeli stvarnosti. [Povezani članak: UPOZNAJ SEBE I PRONAĐI SVOJ PUT!]
Kao što je Viktor Frankl rekao: “Posljednja sloboda koju čovjek može izabrati jest način na koji će se odnositi prema okolnostima koje ga ograničavaju”.
Zaključak
Slobodna volja nije nešto što nam je dano ili oduzeto, već nešto što aktivno razvijamo i njegujemo u sebi, iz dana u dan, izbor po izbor, sve dok ne dođemo do točke preokreta.
Kroz kontinuirano učenje, rast i razvoj, možemo se osloboditi predrasuda, strahova i ograničavajućih uvjerenja koja nas sputavaju. [Povezani članak: ODBACITE OKOVE DOGME!]
Možemo odabrati drugačiji put i stvoriti život u skladu s našim istinskim željama i potrebama. Možemo napustiti ulogu pasivnih promatrača i postati aktivni tvorci vlastite stvarnosti.
Započnite svoju transformaciju, dogovorite besplatni termin savjetovanja.
